Prikazani su postovi s oznakom Hum. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Hum. Prikaži sve postove

petak, 12. siječnja 2018.

Putopisi po Istri @ selo Podrebar kod Buzeta 11.01.2018

U nastavku izleta poslije obilaska kaštela Pietropeloza prošao sam još nekoliko lokacija tj vidikovaca, te posjetio jedno malo slikovito selo nedaleko od Buzeta s vrlo gostoljubivim stanovnicima u njemu, Podrebar. Do sela možete doći ako skrenete desno kod gostionice "Most", nalazi se putokaz. 




Selom dominira velika ruševna građevina s natpisom sela odmah na ulazu. Inače od Podrebara može se stići pješice do napuštenog sela Brkani nekih 1 km. Okolo su uređeni vinogradi i maslinici. 


Putopisi po Istri @ selo Podrebar kod Buzeta 11.01.2018

Putopisi po Istri @ selo Podrebar kod Buzeta 11.01.2018

Putopisi po Istri @ selo Podrebar kod Buzeta 11.01.2018


Putopisi po Istri @ selo Podrebar kod Buzeta 11.01.2018

Obiđeni vidikovci (ispod Velog Mluna uzletište za paraglajdere prelijepi pogled na Buzet, također lijepi pogled na Buzet je s ceste za Podrebar). Uz cestu prema Podrebaru može se vidjeti i jedan veliki slap ali slabo vidljiv zbog granja i stabala uz cestu. 

Dolina Rijeke Mirne iz Velog Mluna
Pogled na Buzet sa ceste za Veli Mlun
Kod sljedećeg posjeta Buzetu moram još proći četri sela koja se nalaze poviše Podrebara (Dobrovica, Maruškići, Jagodići, Rošovo). 


Pogled na Buzet sa ceste za Podrebar
Panoramski pogled na Buzet sa ceste za Podrebar
Nakon Podrebara slijedi malo vožnje do Oslića gdje skrećem prema Duričići iz kojeg se pruža lijepi pogled na najmanji grad na svijetu Hum te na Učku i na kraju selo Škrinjari gdje sam snimio prekrasan zalazak sunca poviše Draguća.


Pogled na Učku iz Duričići
Pogled na Hum iz Duričići


Zalazak sunca iznad Draguća iz Škrinjari

Zalazak sunca iznad Draguća iz Škrinjari
Foto&Blog: Borna Ćuk © www.poistri.eu
Snimljeno: 11.01.2018

Fotogalerija: selo Podrebar kod Buzeta

ponedjeljak, 27. travnja 2015.

Putopisi po Istri @ Uspon Istarskog razvoda - 22.03.2015

Uspon Istarskog razvoda


Uspon Istarskog razvoda @ Aleja glagoljaša


Uspon Istarskog razvoda – Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. st. o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Venecije. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički. Vrlo važan i osobit spomenik glagoljici koji je podignut 1977. g. uz cestu od Roča do Huma. Aleja glagoljaša je projekt Čakavskog sabora. Idejni je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof. dr. Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Aleja započinje podno Roča – Stupom Čakavskog sabora. To je obilježje u obliku glagoljskog slova S koje simbolizira prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti. Ostalih deset spomen - obilježja čine: Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimenta Ohridskog, Vidikovac Grgura Ninskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma.   
Spomen – obilježje sastoji se od kamenih blokova isklesanih u obliku glagoljskih slova, a može se iščitati naziv Istarski razvod. U dnu brda nalazi se glagoljsko slovo „L“ kao ulazna vrata, a na vrhu je postavljen županski stol.

Foto&Blog: Borna Ćuk © www.poistri.eu

Fotogalerija (Facebook)http://goo.gl/G7IXjr

petak, 12. srpnja 2013.

Putopisi po Istri @ Hum najmanji grad na svijetu - 12.07.2013

Hum, gradić u sr. dijelu Istre (45°21′N; 14°3′E; 349m nadm. vis.); 17 st. (2001); 14 km jugoistočno od općinskog središta Buzeta, na izoliranu položaju na brežuljku iznad izvorišta rijeke Mirne. Vjerojatno je gradinskoga postanja, premda očuvani urbani elementi pripadaju tek srednjem vijeku.


Hum najmanji grad na svijetu @ 12.07.2013, istra-photo-tours.eu

Kaštel oko kojega je nastalo naselje izgrađen je vjerojatno u XI.st., a prvi se put spominje 1102. u obliku Hulm u darovnici markgrofa Ulrika II. Na poč. XIII.st. pripao je akvilejskim patrijarsima, a 1412. osvajaju ga Mlečani (rašporski kapetan J. de Ripa), koji su srušili zidine i kaštel kao odmazdu za pruženi otpor (kao i u Roču), i u čijem je vlasništvu ostao do propasti Mletačke Republike (1797). Od XVI.st. stanovnici Huma među sobom biraju župana, požupa i »starješinstvo« (vijeće). Teško je stradao u prvom naletu vojske Vuka i Nikole Frankopana 1615. za Uskočkoga rata, kada su u pohodima kraljevaca spaljena i opustošena i okolna sela. Utvrđeno naselje očuvalo je odlike srednjovj. urbane arhitekture i organizacije na vrlo maloj površini (stoga se naziva »najmanjim gradom na svijetu«). Sa zapadne je strane grad zatvoren krilom gradskih zidina, a ostali dio bedema tvore međusobno povezani vanjski zidovi kuća. Prostor je dvjema uzdužnim ulicama podijeljen u tri dijela. U sastavu zidina blizu gradskih vrata (iz 1562) uzdiže se toranj iz 1552 (glagoljski natpis spominje majstora Gržinića) vis. 22m. Na najvišoj je točki (negdašnji kaštel) župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, klasicističkog pročelja, izgrađena 1802. na mjestu crkve iz XIII.st. Crkva je bila preuređena poč. XVII.st. na inicijativu župana i zbora vijećnika (glagoljski natpis spominje župnika, župana, starješinstvo, tršćanskoga biskupa i meštra Jurja Gržinića), koji su tada predstavljali gradsku vlast. U njoj je na gl. oltaru slika B. d’Anne, a na jednom bočnom slika I. Bastiana (Baštijana); ima kasnogotičke kaleže i ciborij iz 1539. Na gradskim je vratima glagolj. natpis 1562. Na groblju je romanička grobna kapela sv. Jeronima iz XII. st., jednobrodna građevina s upisanom polukružnom apsidom, s vrlo vrijednim zidnim slikama iz druge pol. XII.st. i mnoštvom grafita. Freske u trima ciklusima (Navještenje, Pohođenje, Muka Kristova) nastale su pod jakim utjecajem biz. slikarstva. Crkvica je imala trijem izgrađen 1537., koji je u XIX.st. srušen. U njoj se nalazio tzv. Humski triptih, polikromni drveni retabl s trima slikama i lunetom (tempere na platnu), s likovima Bogorodice s Djetetom i svecima. Glagoljski natpis na papiru na predeli datira ga u 1529., rad Antuna s Padove (Kašćerge). Iz Huma su dva glagoljska brevijara koja se čuvaju u Zagrebu (Arhiv HAZU i NSK). U Humu završava Aleja glagoljaša. Tijekom XX.st. H. je izgubio velik dio stanovnika te je ruraliziran, iako je dosta dobro očuvan.

Izvor: istrapedia.hr

Foto&Blog: Borna Ćuk © www.poistri.eu
Snimljeno: 12.07.2013

Fotogalerija (Facebook): https://goo.gl/YY5kau