Istra je stvorena za istraživanje i otkrivanje novih stvari i područja. Današnji dan i nije nam bio predviđen za neki izlet zbog najavljene kiše u Istri ali je ipak prošao bez nje pa smo ga ugodno iskoristili.
U Labinu smo imali malo vremena pa je to bio povod za obilazak jednog od najljepših hrvatskih parkova skulptura na labinskoj Dubrovi. Prošećite i Vi jednim od najljepših hrvatskih parkova skulptura Dubrova, koji je proslavio 45 godina od osnutka.
Ovaj veliki park prostire se na ukupno 40 hektara, dijelom ograđenog suhozidom, s prirodnim udolinama i uzvisinama s bogatom i raznolikom vegetacijom tako da će Vam biti malo više vremena da obiđete sve skulpture koje se ovdje nalaze. U mitskom gaju na kraju baroknoga ladanjskog posjeda labinske patricijske obitelji Franković iz 17. st. U parku se nalazi ukupno 94 skulpture što većih što manjih, slavnih hrvatskih i svjetskih umjetnika, od Raula Goldonija i Dušana Džamonje do Marije Ujević i Joosta Barbiersa.
Unutar parka nalazi se i mala Bijela cesta dužine 400 metara koja se sastoji od 16 umjetničko – prostornih dionica dugih po 25 metara koju su oblikovali slavni hrvatski umjetnici između kojih i Edo Murtić i Julije Knifer te mali amfiteatar "Dolac" u središnjem dijelu.
Park se nalazi na ulazu u Labin, kraj glavne ceste Labin – Rijeka, uz restoran Dubrova ili benzinsku postaju CRODUX gdje možete skrenuti, otvoren je cijele godine, nema radno vrijeme i ulaz za sada ne naplaćuje se te je idealno mjesto da vidite nešto novo i zanimljivo.
Park Dubrova vodi Mediteranski kiparski simpozij (MKS). U parku se nalazi i staklena Kocka koju nisam vidio a novo je zdanje MKS-a izdvojeno od parka skulptura, koje će uskoro postati informativni centar za posjetitelje koji će promovirati umjetnost, autori su Josip Diminić i arhitekt Slavko Batelić).
Foto&Blog: Borna Ćuk
www.poistri.eu 16.12.2019
Fotogalerija: Park skulptura MKS Dubrova
Ovaj put posjetio sam i prošao kroz nekoliko malih slikovitih sela poviše Vižinade koja se nalaze na brežuljcima iznad doline rijeke Mirne, redom to su: Vrbani, Nardući, Bajkini, Vranje selo, Markovići, Ćuki, Brdo te izašao šumskom cestom na Cerjani-Vrh Lašići.
Povijesna zanimljivost koja se ovdje nalazi a vezuje ova sela je crkva svete Marije na Božjem polju u kojoj se nalaze freske. Crkva Sv. Marije na Božjem Polju sagrađena je u 15. st. na mjestu ranijeg sakralnog objekta i samostana koji je najprije pripadao benediktincima, zatim templarima, ivanovcima i franjevcima trećerecima. Iz ove crkve potječu najstarije istarske orgulje iz vremena trećeredaca koji su bili glagoljaši poput svoje subraće u Novigradu i Kopru. Crkva se nalazi u blizini sela Markovići a može se i odmah ući sa glavne ceste Vižinada-Poreč.
Freske spadaju u generaciju slikara nakon Vincenta iz Kastva. Imaju stilske sličnosti s nastavkom rada kastavske radionice koja je djelovala nakon sedamdesetih godina 15. st., a prepoznaje se u sličnosti ruku suradnika Ivana iz Kastva (Sv. Marija u Oprtlju, Hrastovlje), kao i radionici tzv. Šarenog majstora, čija množina radova u Istri i posebno izvan nje upućuje na izvjesnost da se radi o većem broju slikara. Nakon osam godina restauratorskih radova, freske s prikazom Evanđelista, Apostola, Geneze i scena Staroga zavjeta, predstavljane su javnosti 2009.
Na sjevernom zidu nalaze se doslovno preslikani prvi i osmi list Biblije pauperum. Na ovim su scenama prikazi Prvog grijeha, Navještenja, Gideonovog runa, Davidove molitve i Josipova povratka iz Egipta. Jedini odmak od ovog ikonografskog predloška je prikaz krunjenja Bogorodice. Uz crkvu je postojao samostan, od 1536. do 1805. u posjedu franjevaca glagoljaša; ostatak samostana vjerojatno je građevina ispred groblja (voznica), prenamijenjena u mrtvačnicu. Nažalost crkva na groblju je bila zatvorena tako da sam unutrašnjost snimio kroz otvoreni prozor.
Po selima okolo nalaze se brojni vinogradi i maslinici te poznate vinarije, agroturizmi i OPG domaćinstva. Ako imate vremena za šetnju možete se spustiti šumskom stazom do doline rijeke Mirne možete te vidjeti Rimsku cestu, arheološku ostatke iz kamenog i brončanog doba.
Kada se prođe selo Ćuki tj Brdo malo poslije uprave Istarskog vodovoda možete skrenuti lijevo šumskom cestom 3-4 km gdje dolazite do Cerjani do prvog raskršća opet idete lijevo.
Fotogalerija: Božje polje, Nardući, Bajkini, Ćuki, Markovići, Vranje selo, Vrbani
Foto&Blog: Borna Ćuk
www.poistri.eu 18.10.2019
Google Maps obilaska pogledajte ovdje
Ovogodišnji internacionalni sajam pršuta u Tinjanu 13-i je po redu a među brojnim pratećim programima može se birati između vođenih degustacija vina i pršuta, sportskih događanja, izložbi i večernjih koncerata sva 3 dana održavanja od petka do nedjelje.
Internacionalni sajam pršuta održava se u Tinjanu od 2006. godine, kada su se i proglasili Općinom istarskog pršuta. Na sajmu svoje pršute izlaže više proizvođača čak pedesetak, i to iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske i Španjolske, Crne Gore.
Šampioni ovogodišnjeg ISAP-a su pršutana iz Selo Mekiši u kategoriji istarskog pršuta koja je ujedno proglašena i šampionom sajma, pršutana Smjeli iz Dugopolja u kategoriji dalmatinskog pršuta, te pršutana Maran iz Trbounja u kategoriji drniškog pršuta.
Osim šampionskim titulama nagrađenih pršutana Selo Mekiši iz sela Mekiši kraj Vižinade za istarski pršut, Smjeli iz Dugopolja za dalmatinski i Drniške delicije Maran iz Trbounja za drniški pršut, zlatnim medaljama nagrađene su za istarski pršut pršutane Milohanić i Antolović iz Tinjana, Jelenić iz Svetog Petra u Šumi, Buršić iz Vodnjana, Pisinium iz Pazina i Dujmović iz Kringe; za dalmatinski pršut još pršutane Braća Pivac iz Vrgorca i Mijukić iz Runovića; za drniški pršut Bel Cro Trade iz Miljevaca te Dim-Mes iz Čavoglava; za krčki mesnica Žužić iz Krka; za nedimljeni pršut bez kože zlatne su medalje dobile pršutane Dujmović iz Kringe, Tomaso iz Vošteni kod Sv. Lovreča, Jelenić iz Sv. Petra u Šumi, Antolović iz Tinana, Franjul iz Sv. Petra u Šumi, Buršić iz Vodnjana, Compari iz Pule i Erman iz Žminja. Za nedimljeni pršut s kožom zlatne medalje dobili su slovenske pršutane Peloz i Kras, Roca iz Stankovaca kod Zadra, španjolska pršutana Viejo Jamon iz Salamance, i Žito iz Čepina kod Osijeka. U kategoriji dimljenih pršuta zlatne su medalje pak dobile pršutane Mrki i Nira iz Pakovog Sela, OPG Reljanović iz Otavica, Perajica iz Unešića, Lukin iz Zadra, Roca iz Stankovaca, Braniteljska zadruga Lemeš iz Drniša, Porcus iz Konjevrata, OPG Ferbežar iz Otoka, ZERO HAM iz mađarskog Hajduduroga, te OPG Goran Jančo iz Punitovaca.
No, prije nego su uzvanici doista prionuli na svoje fete, 13. ISAP je simbolično otvoren zajedničkim rezanjem prve fete: svaki na svom pršutu narezali su ih tinjanski načelnik Goran Hrvatin, županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, ministar Capelli, pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić te Jovan Kaluđerović kao predstavnik Klastera crnogorskog pršuta, inače ovogodišnjeg partnera tinjanskog sajma. Prisutne goste ovogodišnjeg sajma pozdravili su načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin, Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić, Ministar turizma Gari Capelli.
Foto: Borna Ćuk
Fotogalerija: 13. internacionalni sajam pršuta
