Vrijeme u Istri

ISTRA VRIJEME U ISTRI

petak, 2. travnja 2021.

Opatijske skulpture i biste

Šetnjom Opatijom od Voloskog do kupališta Slatina možete pronaći i otkriti  brojne skulpture i biste poznatih osoba koje su posjećivale ili boravili u Opatiji. 

Ovdje je nabrojano sve redom a u video na Yotube možete ih i vidjeti

1) Bista dr.Andrija Mohorovičić - Volosko

2) Skulptura "Plamen Mira" donacija nadvojvode Herta Margarete i Sandor Habsburg-Lothringen - plaža Lipovica

3) Bista Henryk Sienkiewicz - luka Opatija

4) Bista Friedrich Julius Schüler - park Angiolina

5) Jan Kubelik violinist - Ispred Ville Agioline 

6) Bista Ivan Matetić Ronjgov - park Angiolina

7) Bista Sergej Jesenjin - park Angiolina

8) Isadora Duncan balerina - park Angiolina

9) Bista Anton Pavlović Čehov - hotel Kvarner

10) Bista Ivo Robić - hotel Kvarner

11) Madonna del Mare - isred crkve Sv.Jakov - autor: Hans Rathausky (Nekada je ovaj kip stajao na hridi gdje je danas postavljena statua Djevojke s galebom)

12) Opatijski barkajol - lučica Portić

13) Fontana Helios i Selena  - park sv.Jakov - autor: Hans Rathausky

14) Skulptura "Obitelj" poklanja obitelj Žuži Jelinek - autor Sferico

15) Skulptura "Borba galebova" na kupalištu Slatina - autor Vedran Ružić

17) Skulptura u parku Margarita

17) Žičana skulptura - knjižnica Viktor Car Emin

18) Spomenik poginulih hrvatskih branitelja iza hotela Paris

19) Skulptura kod opatijske pošte

20) Skulptura Miroslav Krleža na šetalištu opatijske Slatine

21) Skulptura Balinjeradi ispred Vile Devana M.Tita - rad akademske kiparice Tatjane Kostanjević

22) Djevojka s galebom - Najpoznatija dama, simbol grada poznata je djevojka s galebom.

 Youtube video

Opatijske skulpture i biste od Voloskog do opatijske Slatine



utorak, 2. ožujka 2021.

Opatijske kamelije u parku Angiolina | Cvjetni simbol grada

Kamelija se naziva kraljica cvijeća. To je grm koji cvjeta u jesen, zimu ili rano proljeće. Cvijet traje i do četiri mjeseca. Uzgaja se kao lončanica, vrtni grm ili drvo. Najpoznatija zimska kamelija je Camelia japonica, a cvijet može biti bijeli, crveni, ružičasti ili prošaran.

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Plemić Iginio Scarpa 1894. godine donio je prvi grm kamelije u Opatiju kao dar svojoj supruzi.  Skupocjeni statusni simbol i simbol otmjenog odmarališta postao je simbol Opatije i njene blage klime.

Cvijet kamelija koji upotpunjuje ljepotu parka Angiolina postao je simbolom Opatije. Kamelije ćete pronaći šetnjom parkom u blizini Villa Angiolina i slikovitog Glazbenog paviljona. 

Izbor najljepše kamelije Opatijske rivijere

Od 2014 godine u proljetnom terminu u Opatiji "Udruga ljubitelja kamelija" organizira  tradicionalni izbor najljepše kamelije Opatijske rivijere, uz izložbu kamelija u paviljonu Juraj Šporer.

Sa izložbe kamelija u paviljonu Juraj Šporer

Opatijske kamelije video

Video&blog: Borna Ćuk 02.03.2021

srijeda, 24. veljače 2021.

Draguć ( Draguccio) istarski Hollywood 23.02.2022

Draguć (Draguccio) je zbog brojnih filmova koji su u njemu snimljeni mjesto je dobilo i nadimak – istarski Hollywood. 

Draguć je naselje u središnjoj Istri, u sastavu Općine Cerovlje, a nalazi se na pola puta između Pazina i Buzeta. Mjesto sada broji oko 60-ak stanovnika. Iznikao je iz temelja nakon što je ranije naselje progutao požar Uskočkog rata (1615. – 1618.). Nakon te paljevine današnji je Draguć izgrađen skladno i precizno prema planu koji namjernika središnjom ulicom, oivičenom reprezentativnim pročeljima, vodi na glavni trg. Dvije sporedne ulice iza središnjih blokova zgrada spajaju gospodarske objekte, konobe, staje i sjenike. 

Draguć Photo Point

U dolasku u mjesto dočekale su me nekoliko mjesnih mačaka a od stanovnika ni "S" pa tako ako želite i saznati poneku informaciju to je  vrlo teško, a u vrijeme posjete nije ni radila Konoba Draguć koji je ovdje jedini ugostiteljski objekt (zbog korona situacije).

Na ulazu u Draguć dočekati će Vas malo mjesno groblje na kojem se nalazi i prva crkva ovdje Sv. Elzeja koja je nastala već u 12 stoljeću u kojoj su zidne freske iz 13 stoljeća. 

Sv. Elzeja

Ovdje do groblja je jedan mali lijepi plan gradića na kojemu se nalaze sve informacije i lokacije objekata svih znamenitosti u Draguću.

Draguć plan grada

Dalje na početku središnje glavne ulice pred ulazom u grad nalazi se crkva Gospe od Ružara sagrađena 1641 god. u vrijeme kada je na zgarištu starog Draguća nicalo novo naselje. 

Draguć crkva Gospe od Ružara

U središnjoj ulici, sa zgradama baroknih i klasicističkih pročelja, koja vodi do glavnog trga, rodna je kuća Antonia Grossicha, liječnika, kirurga i političara rođenog 7. lipnja 1849. Na trgu je kuća još jednog poznatog Dragućana, Josipa Šestana rođenog 18. ožujka 1892. Učiteljsku je školu završio u Kastvu, gdje mu je predavao i poznati hrvatski književnik Vladimir Nazor. Ovdje se nalazi i kuća zidnih fresaka gdje možete dobiti ključeve za ulazak u crkve. Kuća fresaka je inače kapetanova kuća iz 17/18 stoljeća.

Draguć kuća zidnih fresaka

Gotovo na sredini trga nalazi se velika funtana, česma javnog vodovoda, koju je marni Pauletich podigao 1888, a do nje se voda, iz podnožja Starog Draguća, spuštala slobodnim padom. Trg zapravo dijeli stariji dio Draguća, kaštel od grada podignutog u 17. stoljeću. do te funtane nalazi se i veliki stari kameni stol, simbol nekadašnje gradske samouprave.

Draguć kameni stol

Draguć Funtana česma Pauletich

Od najstarijeg Draguća najvjerojatnije onog iz 11. ili 12. stoljeća sačuvani su tek dijelovi fortifikacije na sjeverozapadnom dijelu trga, renesansa kula i dio bedema koji sada služi kao mali vidikovac.

Draguć renesansna kula

Kaštel je prema istoku, prema današnjoj župnoj crkvi, proširen najvjerojatnije u 14. stoljeću kada vlast na ovom području od Akvilejskih patrijarha preuzimaju grofovi Gorički. Venecija 1508. osvaja Draguć i 1523. uključuje ga u sustav pograničnih utvrda s Humom, Vrhom, Sovinjakom, Ročem i Buzetom. Za Uskočkog rata između Venecije i Austrije, koji je ovim prostorima bjesnio od 1615. do 1618. stradao je i Draguć kojem je izgorjelo podgrađe, a ni kaštel nije pošteđen. O njegovoj obnovi 1628. svjedoči ploča s grbom obnovitelja providura Francisca Basadona.

Draguć glavna gradska ulica

Draguć jedan zanimljiv prolaz

Draguć glavna gradska ulica sa druge strane

Uz rub trga župna je crkva Svetog Križa koja se spominje u 15. stoljeću. Kasnije je više puta dograđivana, a današnji je izgled dobila u 19. stoljeću. Iz ranije crkve sačuvana je oltarna pala Svete obitelji, Sv. Valentina i Sv. Antuna opata iz 17. stoljeća, te grobnice i orgulje iz 18. stoljeća.

Draguć crkva Svetog Križa

Crkva Svetog Roka - sjevernoj strani, iza sklopa zgrada okupljenih u kaštel, pred nekadašnjim ulazom u utvrđeni grad, na proplanku s kojeg se prostire vidik na Dragućsku valu i brdovitu središnju Istru nalazi se crkva Sv. Roka, zaštitnika od kuge. Sagrađena je početkom 16. stoljeća, a 1529. oslikao ju je Antun iz Padove, zapravo Kašćerge, kako se u ono vrijeme zvalo to selo na brijegu zapadnije od Draguća. 

Draguć crkva Svetog Roka

Ispred Crkve Svetog Roka možete uživati u prekrasnoj panorami od Grimalde, jezera Butoniga pa do Vrha i dalje ako nije prejako sunce ili sumaglica i oblaci. Preporuka za lijepe fotografije je obilazak u proljeće kada sve zazeleni i biljke procvatu.

Draguć panorama prema Jezeru Butoniga

Od Draguća možete se kasnije spustiti cesticom prema selu Zajerci ili nastaviti glavnom cestom prema Grimaldi koja je isto vrijedna posjeta zbog lijepe panorame na sve okolne krajeve.

Draguć na ulazu sa glavne ceste

Foto&Blog: www.poistri.eu

Borna Ćuk 24.02.2021

Fotogalerija: Draguć

ponedjeljak, 22. veljače 2021.

Labin stari grad 22.02.2021 (jedan kratki đir po starom gradu Labin)

Srednjovjekovni gradić Labin smjestio se na brežuljku na svega tri kilometra od mora. To je grad bogate povijesti i kulturnog naslijeđa, danas grad galerija i umjetnika koji ovdje stvaraju i borave tijekom cijele godine. Na glavni gradskom trgu nalazi se odlično sačuvana logga iz 16. stoljeća, iz kojeg potječu i glavna gradska vrata sv. Flora. Iznad vrata uklesani su labinski grb te mletački lav, simbol vladavine Venecije. Top iz razdoblja Austrije i niz drugih zanimljivih detalja otkrit ćete šetajući gradićem. 

Pogled na stari grad Labin

Tako ovdje možete pronaći i vidjeti mnogo toga ali imati malo više vremena da sve vidite i zabilježite; 

Starogradski trg Labin


Palača Batiala-Lazarini Labin

Narodni muzej - palača Matija Vlačić Ilirik

Aleja velikana nalazi se podno starogradske jezgre, Tu stoje redom; Giusepina Martinuzzi, Ivan Pipan, Vladimir Švalba Vid, Mate Blažina, Marin Licul Falor, Aldo Negri. Svi su oni vezani na Labin, ili kao rodno mjesto ili kao ključno mjesto njihova djelovanja, zatim dalje možete vidjeti na ulazu Okrugli bastion Torjon, Uskočka vrata, Vrata svetog Flora, Starogradska jezgra, sjedište arhiđakona, Palača Scampicchio - Gotičko-renesansna palača Scampicchio pripadala je istoimenoj obitelji koja je palaču podigla u 15. stoljeću te uz papin pristanak spaja palaču s crkvom, dobivši svoj privatni ulaz, Palača Franković Vlačić gdje se nalazi narodni muzej, Palača Negri - Barokna palača Negri pripadala je istoimenoj obitelji koja se 1512. godine iz okolice Bergama doselila u Labin., Palača Manzini - Palača Manzini nastala početkom 16. stoljeća u baroknom stilu, Gradska palača, Barokna zgrada, Crkva Svete Marije od Karmela, Veliki zvonik od 35 metara na mjestu nekadašnje crkve sv.Justa, Ostaci crkve Svetog Justa, Srednjovjekovne fortifikacije, Zgrada s karijatidom - stari Labin i kuću s rimskom karijatidom (potporni stup u obliku ženske figure), Zgrada Scampicchio - plemićka obitelj, koja se od XV.st. spominje u Labinu, Stara bolnica iz 1925 godine, Palača Batiala-Lazarini gdje je smješten narodni muzej Labin, crkva Svetog Stjepana, Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, Gradska Galerija, Likovni ateljei, Malo kazalište, vidikovac Fortica.

Iz staroga grada pruža se jako lijepi pogled na novi dio grada Labin sa nekoliko lokacija.

Pogled na novi Labin iz starog grada

Pogled na novi Labin iz starog grada

Imao sam samo pola sata vremena tako da je ovdje jedan manji dio  znamenitosti starog grada i nalazi se sa opisom na ovom linku gdje je GALERIJA FOTOGRAFIJA

Foto&Blog: www.poistri.eu

Borna Ćuk 22.02.2021

Najljepši slapovi Istre: Benkovski slap ispod Pićna

Benkovski slap dobio je ime po malom selu Benkovići udaljenom pola kilometra, selo je sada bez stanovnika. 

Do slapa najlakše možete doći tako da vozilo parkirate na malom parkiralištu raskrižja u selu Most-Pićan koji se nalazi ispod Pićna. Kraj ceste preko puta parkinga se nalazi jedan veliki kamen pored kojeg ima staza kojom dođete na vrh slapa do Grajanskog potoka i Benkovskog slapa ili možete isto tako i od male kapelice koja se nalazi na cesti malo više. 

Za spustiti se do kanjona treba proći na lijevu stranu na usku zaraslu stazicu, te treba skrenuti na drugom putu desno i tako nastaviti do dna kanjona. Bez dobre obuće ne preporuča se spuštanje i dolazak ispod slapa. 

Ako se ne želite spuštati, odavde sa vrha kod kamenih blokova, možete vidjeti svu ljepotu i veličinu i širinu slapa kao na ovoj fotografiji.

Benkovski slap
Benkovski slap (c) www.poistri.eu 22.02.2021

Benkovski slap (c) www.poistri.eu

Benkovski slap (c) www.poistri.eu

Benkovski slap (c) www.poistri.eu

Ovdje pogledajte kratki video autora Carlos Smajkic na Youtube koji će Vam dočarati ljepotu ovog slapa. 

Slap Benkovski - Carlos Smajkic 

Ovdje pogledajte naš video

Vode ovdje nema stalno, ima kada su oborine, inače presuši. Po zimi je skoro uvijek vode, po ljeti skoro da je i nema. Ovdje je problem da je potok uzvodno, u smjeru Pedrovice, ima dosta ponora koji progutaju vodu, pa ona ne stigne do slapa.

Benkovski slap je visine otprilike četrdesetak metara i radi se o ponajvećem istarskom slapu, te treba biti ovdje vrlo oprezan kada se istražuje sa gornje strane. Ne treba se suviše približavati rubu, jer ima dovoljno pozicija s kojih se sa sigurnošću može sagledati čitav vodopad. Sa sjeverne strane otvara se fascinantan pogled na čitav vodopad koji podsjeća na najpoznatije afričke Viktorijine slapove kada ima puno vode.

Grajanski potok nakon vodopada teče još pola kilometra te nedaleko sela Bugarini utječe u Krbunski potok koji onda još teče jedan kilometar do ušća u rijeku Rašu. Za one koji voli više istraživati i pješačiti iz sela Benkovići nešto kompliciranijim putem dosta je zaraslo i strmo, može se doći ispod samog Benkovskog slapa.

Ako imate vremena obavezno posjetite još 2 slapa u neposrednoj blizini; slap Sopot u selu Floričići udaljen oko 4 km preko sela Jakomići, ovaj slap spominje se još u Istarskom razvodu iz 1325. godine, te Gologorički slap u Gologoričkom dolu udaljen oko 10 km od Benkovskog slapa. Sopot i Benkovski slap na Pićanštini, spadaju među ljepše slapove u središnjoj Istri.

Pogled na Pićan sa Benkovskog slapa

Na kraju avanture obilaska svih slapova popnite se na Pićan i uživajte u pogledu na čitav kraj i pogled na Učku.

Fotogalerija: Benkovski slap

Karta slapova: Benkovski-slap Sopot-Gologorički slap

Blog: Borna Ćuk (c) www.poistri.eu

četvrtak, 17. prosinca 2020.

Kvarner @ Sela Obrš, sv.Anton, Sučići poviše Mošćeničke drage

Obrš i Sveti Anton su mala sela poviše Mošćeničke drage do kojih dolazite uskom strmom i zavojitom cesticom, udaljenost iznosi oko 5 km preko zeseoka Kuk. Prije toga morate prijeći jedan mali mostić. 

Mostić  prema Obršu i ostalim selima

Uska zavojite cesta

Iz Obrša se pružaju jako lijepi pogledi na Kvarner i otok Cres, Rijeku, i okolna sela. Na kapelici u Obršu piše "Obršanci pri svetom srcu Isusovom" Odavde od kapelice možete doći do penjališta Zijavica oko pola sata hoda ili na brdo Šumber 469 met. U posljednje vrijeme ovdje se dosta kuća uređuje, adaptira i nešto se novo gradi uglavnom za apartmane zbog lijepog pogleda na more.

Pogled na Mošćeničku dragu:

Pogled na Mošćeničku dragu

Pogled na Mošćeničku dragu

Ako imate vremena ovo sve možete proći i pješice za nekih 3-4 sata bez brige za vožnju autom jer je cesta ovdje vrlo uska i nezgodno je ako se susretnu dva automobila. 

Ovo sam inače prvi put obišao 2014 godine, a sada 2020 god. sam dodao nešto novih fotografija i složio ovaj kratki post za objavu na blogu.

Obrš


Sveti Anton (crkva)

U Sv. Antonu nalazi se mala crkva po kojemu je ovo selo dobilo ime. U njemu je 1900 živjelo 157 stanovnika a danas tek nekoliko. Mjesto se nalazi na 304 m/nv. Odmah do Sv. Antona od kapelice na kraju nalazi se i selo sa 2 kuće Marceli koje nije vidljivo na svim kartama do kojeg se dolazi strmom cestom.

Kapelica na kraju sela sv.Anton

Marceli kraj Sv.Anton

Pogled na Zijavicu:

Penjalište Zijavica

Penjalište Zijavica

Tu još su Sučići na 310 metara visine na prisojnoj strani Potoške vale podno stijene Zijavice. Pod Sučiće pripadaju Kuk, Jedrejčići i Lovretići u podnožju te i Butorići na najvišoj nadmorskoj visini od kamo vodi šumski put prema Trebišća. 

Šumski put prema Trebišća iz Sučića

Sučići:

Sučići

Sučići

Sučići

Sučići

Ispod Obrša nalazi se mali Haldej gdje i nema ništa posebno osim jednog apartmana gdje završava cesta i kapelice sv.Jutana izgrađene 1880 godine uz cestu.

Pogled iz Obrša na Mošćenice i otok Cres.

Pogled na Mošćenice iz Obrša

Pogled na otok Cres iz Obrša

Sveti Petar nalazi se odmah do Mošćeničke drage i odavde možete isto pješice doći do Obrša. 

Sveti Petar

Crkva sv. Petra nalazi se u istoimenom naselju gdje se još uvijek nalaze ostaci samostana opatije iz 1454 godine, a tu je i kamenica za blagoslovljenu vodu iz 1573. godine ispisana glagoljicom. Spada među najstarije u župi Mošćenice. Oko crkve do 18 stoljeća nalazilo se i groblje gdje je posljednji pokopan francuski vojnik koji je umro od kolere.

Crkva svetog Petra

Ostaci samostana iz 1454 godine

Na ovom djelu mnogo je malih sela i zaselaka pa ovdje je navedeno tko kome pripada. Većina naziva ovdje potječe od prezimena i nadimaka od kojeg je zaselak formiran davnih godina. 
  • OBRŠ: FRLIĆI, HALDEJ, JELIĆI 
  • SUČIĆI: BUTORIĆI, DETANI - POTOKI, DRAGANI, JEDREJČIĆI, JUČIĆI, KUK, LOVREČIĆI, LOVRETIĆI, MATUSANI, TREBIŠĆA, VOJVODIĆI 
  • SVETI ANTON: ČENJARI, JEDRIČIĆI, MARCELI, MARKOVIĆI, PAŽIĆI
Foto&Blog: Borna Ćuk 2014 i 18.12.2020

Fotogalerija: Sela Obrš i sv.Anton