petak, 12. srpnja 2013.

Putopisi po Istri @ Hum najmanji grad na svijetu - 12.07.2013

Hum, gradi─ç u sr. dijelu Istre (45°21′N; 14°3′E; 349m nadm. vis.); 17 st. (2001); 14 km jugoisto─Źno od op─çinskog sredi┼íta Buzeta, na izoliranu polo┼żaju na bre┼żuljku iznad izvori┼íta rijeke Mirne. Vjerojatno je gradinskoga postanja, premda o─Źuvani urbani elementi pripadaju tek srednjem vijeku.


Hum najmanji grad na svijetu @ 12.07.2013, istra-photo-tours.eu

Ka┼ítel oko kojega je nastalo naselje izgra─Ĺen je vjerojatno u XI.st., a prvi se put spominje 1102. u obliku Hulm u darovnici markgrofa Ulrika II. Na po─Ź. XIII.st. pripao je akvilejskim patrijarsima, a 1412. osvajaju ga Mle─Źani (ra┼íporski kapetan J. de Ripa), koji su sru┼íili zidine i ka┼ítel kao odmazdu za pru┼żeni otpor (kao i u Ro─Źu), i u ─Źijem je vlasni┼ítvu ostao do propasti Mleta─Źke Republike (1797). Od XVI.st. stanovnici Huma me─Ĺu sobom biraju ┼żupana, po┼żupa i »starje┼íinstvo« (vije─çe). Te┼íko je stradao u prvom naletu vojske Vuka i Nikole Frankopana 1615. za Usko─Źkoga rata, kada su u pohodima kraljevaca spaljena i opusto┼íena i okolna sela. Utvr─Ĺeno naselje o─Źuvalo je odlike srednjovj. urbane arhitekture i organizacije na vrlo maloj povr┼íini (stoga se naziva »najmanjim gradom na svijetu«). Sa zapadne je strane grad zatvoren krilom gradskih zidina, a ostali dio bedema tvore me─Ĺusobno povezani vanjski zidovi ku─ça. Prostor je dvjema uzdu┼żnim ulicama podijeljen u tri dijela. U sastavu zidina blizu gradskih vrata (iz 1562) uzdi┼że se toranj iz 1552 (glagoljski natpis spominje majstora Gr┼żini─ça) vis. 22m. Na najvi┼íoj je to─Źki (negda┼ínji ka┼ítel) ┼żupna crkva Uznesenja Bla┼żene Djevice Marije, klasicisti─Źkog pro─Źelja, izgra─Ĺena 1802. na mjestu crkve iz XIII.st. Crkva je bila preure─Ĺena po─Ź. XVII.st. na inicijativu ┼żupana i zbora vije─çnika (glagoljski natpis spominje ┼żupnika, ┼żupana, starje┼íinstvo, tr┼í─çanskoga biskupa i me┼ítra Jurja Gr┼żini─ça), koji su tada predstavljali gradsku vlast. U njoj je na gl. oltaru slika B. d’Anne, a na jednom bo─Źnom slika I. Bastiana (Ba┼ítijana); ima kasnogoti─Źke kale┼że i ciborij iz 1539. Na gradskim je vratima glagolj. natpis 1562. Na groblju je romani─Źka grobna kapela sv. Jeronima iz XII. st., jednobrodna gra─Ĺevina s upisanom polukru┼żnom apsidom, s vrlo vrijednim zidnim slikama iz druge pol. XII.st. i mno┼ítvom grafita. Freske u trima ciklusima (Navje┼ítenje, Poho─Ĺenje, Muka Kristova) nastale su pod jakim utjecajem biz. slikarstva. Crkvica je imala trijem izgra─Ĺen 1537., koji je u XIX.st. sru┼íen. U njoj se nalazio tzv. Humski triptih, polikromni drveni retabl s trima slikama i lunetom (tempere na platnu), s likovima Bogorodice s Djetetom i svecima. Glagoljski natpis na papiru na predeli datira ga u 1529., rad Antuna s Padove (Ka┼í─çerge). Iz Huma su dva glagoljska brevijara koja se ─Źuvaju u Zagrebu (Arhiv HAZU i NSK). U Humu zavr┼íava Aleja glagolja┼ía. Tijekom XX.st. H. je izgubio velik dio stanovnika te je ruraliziran, iako je dosta dobro o─Źuvan.

Izvor: istrapedia.hr

Foto&Blog: Borna ─ćuk © www.poistri.eu
Snimljeno: 12.07.2013

Fotogalerija (Facebook): https://goo.gl/YY5kau