Današnji radni zadatak je bio SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL u Savičenti pa sam odabrao jedan pravac kojim još nisam prolazio a to je Šumber, Žminj i na kraju Svetvinčenat ukupno nekih 35 km.
Šumber
Cestom iz Pićna prema Kršanu dolazi se do skretanja za Šumber, no ja sam došao sa suprotne strane iz Kršana. Ovdje niz raštrkanih naselja koja čine Šumber. Na izlasku ili početku ako dolazite iz Pićna nalazi se kamenolom vapnenca koji ima odlična fizičko – mehanička svojstva što ga čini pogodnim za dobivanje proizvoda koji se plasiraju u građevinsku, kemijsku, farmaceutsku, stočnu i poljoprivrednu industriju te se koriste za procese odsumporavanja. Sama eksploatacija kamenoloma traje već više od 40 godina.
Šumber je dobio po vlasnicima kaštela, obitelji Schomberg ili Schemperger. U Šumberu se nalazi Crkva Sv. Kvirina koja je sagrađena na groblju, a ima glagoljički natpis iz 16. stoljeća, te niže je crkva Majka Božja od Drena, po pričama nekoj se pastirici 1430. godine ukazala Majka Božja i to među granama drena. Za Šumberšćinu je baš najvažnija crkva Bl. Djevice Marije od Drena, uz koju je vezan najveći lokalni blagdan, tzv. Petangošt. U crkvi je očuvana jedna od najstarijih i najvrjednijih knjiga Labinštine, lekcionar crkv. pjesama s poč. XVIII.st., u narodu poznatiji kao Šćavet (bilo je zatvoreno pa nisam fotografirao)
Malo dalje je u zaseoku Stari Grad su ostaci srednjovjekovnog kaštela izgrađenog u 13. stoljeću, malo ispod kaštela nalazi se i crkva Sv. Ivana i Pavla iz 17. stoljeća (građena na mjestu starije crkve). Između nje i kaštela bilo je malo srednjovjekovno podgrađe (Ovaj dio nisam obišao, nekom drugom prilikom).
Žminj
Nastavak puta slijedi prema Žminju gdje vodi cesta ispod Pićna. Iz sela Kukurini pruža se lijepi slikoviti pogled na Pićan. Do Žminja nailazimo na mnogo malih mjesta no ništa posebno zanimljivo za fotografiranje, osim u selu Laginji. Laginji su mjesto udaljeno od općinskog središta Žminja oko 1,5 kilometara. Crkva je smještena na brežuljku, ne odveć velikom. Dominira nad prostranstvom Žminjskih sela , zaselaka nad poljima i šumama pitoresknog kraja. Tu je crkva sveta Foška, crkva je izuzetno stara. Pretpostavka je kako je podignuta u 6. stoljeću a porušena između 599. i 611. godine u vrijeme učestalih napada slavena i avara na Istru. Nakon franačke okupacije Istre oko 800. crkva je doživjela preinake pa su tom prilikom povišeni uzdužni zidovi, izvršena adaptacija prozora a u romanici građevina je dobila lopicu-trijem. Crkva je doživjela niz prinaka i dogradnji.Svjedoči o tome i natpis na pročelju crkve iznad ulaznih vratiju. Natpis nam govori o radovima izvedenim 1734. godine po nalogu žminjskog župnika , kanonika Florijana u vrijeme upravitelja crkvenog dobra Jakova Ravnića. Obilaskom crkve , zamjetit ćete po meni najvrjedniji detalj ove stare istarske crkve.Riječ je o dva prozora na južnom zidu. Eto to je ukratko o ovoj crkvi.
Krećemo dalje prema Žminju. Stara jezgra srednjovjekovnog Žminja čuva sve karakteristike starohrvatskog gradišća. Prema nekim autorima Žminj je bio otvoren sa svih strana, tj. osim utvrda kod crkve, nije bio zaštićen bedemom. No, na Petronijevom crtežu imao je, osim središnje utvrde i ovalni plan s kulama i ulazima. Nekada je Žminj bio zaokružen sa četiri kule što ga je činilo jakom vojnom utvrdom. Ostaci srednjovjekovnih bedema danas su uklopljeni u zidove izgrađenih kuća i ograda. Danas ne nalazimo na podatak o tome kada je na vrhu naselja podignuta obrambena utvrda, kaštel, koji su stanovnici Žminja nazivala “Fortica”. U Žminju je najznačajnija župna crkva sv. Mihovila Arkanđela i odmah uz nju crkvica svetog Trojstva. Najveća je župna crkva u Žminju, a prema Tommasinijevu podatku iz prve polovine XVII.st. nekada ih je ukupno bilo 24. Stara građevina nalazila se usred utvrde, tzv.Kaštela, od kojega su se sačuvali samo jugoistočna okrugla kula i restaurirano južno krilo. Uz sjeverozapadni ugao crkve Sv.Mihovila nalazi se gotička kapela Sv.Trojstva koja je 1471. g. oslikana freskama gotičkog stila, rad nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Freske prikazuju prizore iz Kristova života, a otkrivene su prije prvoga svjetskog rata. Uz Crkvu na glavnom cesti nalazi se Čakavska kuća sa knjižnicom. Na groblju je crkva Sv.Križa. Spuštajući se pak zapadno od trga Crkve Sv. Mihovila nailazimo na Kapelu sv. Antuna Opata. Izgradio ju je 1381. majstor Armirigus, a oslikana je freskama majstora venecijanskog kruga. Također u mjestu je mala crkvica Sv. Bartola.
Za Žminj legenda kaže da su u davna vremena postojala 2 lijepa grada-blizanca, jedan na mjestu današnjeg Žminja, a drugi na obližnjem brežuljku pa ih stoga nazvaše Gemini. Nekada oba živješe u obilju ali nakon nekoliko stoljeća ratova i pljački, iz jednog gradića nestao je život stoga stanovnici preostalog grada zadržaše ime u spomen. Danas, kao i u davna vremena, Žminj je nevjerojatno dobro povezan sa okolnim mjestima tako i sa Svetvinčenat gdje dolazim do današnjeg odredišta.
Svetvinčenat
U središtu južnog dijela Istre na pola puta Pazin-Pula, uz cestu koja spaja unutrašnjost s jugom poluotoka, položen je gradić. Na krševitoj visoravni okružen šumama, pašnjacima i vinogradima, sa svojim kaštelom, crkvama i zvonikom smjestio se Svetvinčenat. Svetvinčenat, Savičenta, San Vincenti, tri naziva istog mjesta, kojima je polazište u imenu zaštitnika, hispanskog mučenika sv. Vincencija i istoimenoj opatiji oko koje se razvio gradić.
Crkvice koje možete vidjeti u mjestu su: Crkva sv.Vincenta, Župna crkva Navještenja Marijina, Crkvica sv. Antuna Opata, Crkva sv. Roka, Crkvica sv. Katarine, te najznačajniji objekt Kaštel Grimani Morosini sa velikom placom.
Više o mjestu možete pronaći ovdje: http://histrica.com/hr/istra/green/zminj/svetvincenat/
Kako sam bio zaokupljen poslom fotografiranjem događaja "Srednjovjekovni festival" neke od objekata nisam posnimao pa nekom drugom prilikom kada bude novi festival.
Foto&Blog: Borna Ćuk © www.poistri.eu
Snimljeno: 05.08.2016
Fotogalerija (Facebook): https://goo.gl/vKKVYt
Šumber
Cestom iz Pićna prema Kršanu dolazi se do skretanja za Šumber, no ja sam došao sa suprotne strane iz Kršana. Ovdje niz raštrkanih naselja koja čine Šumber. Na izlasku ili početku ako dolazite iz Pićna nalazi se kamenolom vapnenca koji ima odlična fizičko – mehanička svojstva što ga čini pogodnim za dobivanje proizvoda koji se plasiraju u građevinsku, kemijsku, farmaceutsku, stočnu i poljoprivrednu industriju te se koriste za procese odsumporavanja. Sama eksploatacija kamenoloma traje već više od 40 godina.
Šumber je dobio po vlasnicima kaštela, obitelji Schomberg ili Schemperger. U Šumberu se nalazi Crkva Sv. Kvirina koja je sagrađena na groblju, a ima glagoljički natpis iz 16. stoljeća, te niže je crkva Majka Božja od Drena, po pričama nekoj se pastirici 1430. godine ukazala Majka Božja i to među granama drena. Za Šumberšćinu je baš najvažnija crkva Bl. Djevice Marije od Drena, uz koju je vezan najveći lokalni blagdan, tzv. Petangošt. U crkvi je očuvana jedna od najstarijih i najvrjednijih knjiga Labinštine, lekcionar crkv. pjesama s poč. XVIII.st., u narodu poznatiji kao Šćavet (bilo je zatvoreno pa nisam fotografirao)
Malo dalje je u zaseoku Stari Grad su ostaci srednjovjekovnog kaštela izgrađenog u 13. stoljeću, malo ispod kaštela nalazi se i crkva Sv. Ivana i Pavla iz 17. stoljeća (građena na mjestu starije crkve). Između nje i kaštela bilo je malo srednjovjekovno podgrađe (Ovaj dio nisam obišao, nekom drugom prilikom).
Žminj
Nastavak puta slijedi prema Žminju gdje vodi cesta ispod Pićna. Iz sela Kukurini pruža se lijepi slikoviti pogled na Pićan. Do Žminja nailazimo na mnogo malih mjesta no ništa posebno zanimljivo za fotografiranje, osim u selu Laginji. Laginji su mjesto udaljeno od općinskog središta Žminja oko 1,5 kilometara. Crkva je smještena na brežuljku, ne odveć velikom. Dominira nad prostranstvom Žminjskih sela , zaselaka nad poljima i šumama pitoresknog kraja. Tu je crkva sveta Foška, crkva je izuzetno stara. Pretpostavka je kako je podignuta u 6. stoljeću a porušena između 599. i 611. godine u vrijeme učestalih napada slavena i avara na Istru. Nakon franačke okupacije Istre oko 800. crkva je doživjela preinake pa su tom prilikom povišeni uzdužni zidovi, izvršena adaptacija prozora a u romanici građevina je dobila lopicu-trijem. Crkva je doživjela niz prinaka i dogradnji.Svjedoči o tome i natpis na pročelju crkve iznad ulaznih vratiju. Natpis nam govori o radovima izvedenim 1734. godine po nalogu žminjskog župnika , kanonika Florijana u vrijeme upravitelja crkvenog dobra Jakova Ravnića. Obilaskom crkve , zamjetit ćete po meni najvrjedniji detalj ove stare istarske crkve.Riječ je o dva prozora na južnom zidu. Eto to je ukratko o ovoj crkvi.
Krećemo dalje prema Žminju. Stara jezgra srednjovjekovnog Žminja čuva sve karakteristike starohrvatskog gradišća. Prema nekim autorima Žminj je bio otvoren sa svih strana, tj. osim utvrda kod crkve, nije bio zaštićen bedemom. No, na Petronijevom crtežu imao je, osim središnje utvrde i ovalni plan s kulama i ulazima. Nekada je Žminj bio zaokružen sa četiri kule što ga je činilo jakom vojnom utvrdom. Ostaci srednjovjekovnih bedema danas su uklopljeni u zidove izgrađenih kuća i ograda. Danas ne nalazimo na podatak o tome kada je na vrhu naselja podignuta obrambena utvrda, kaštel, koji su stanovnici Žminja nazivala “Fortica”. U Žminju je najznačajnija župna crkva sv. Mihovila Arkanđela i odmah uz nju crkvica svetog Trojstva. Najveća je župna crkva u Žminju, a prema Tommasinijevu podatku iz prve polovine XVII.st. nekada ih je ukupno bilo 24. Stara građevina nalazila se usred utvrde, tzv.Kaštela, od kojega su se sačuvali samo jugoistočna okrugla kula i restaurirano južno krilo. Uz sjeverozapadni ugao crkve Sv.Mihovila nalazi se gotička kapela Sv.Trojstva koja je 1471. g. oslikana freskama gotičkog stila, rad nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Freske prikazuju prizore iz Kristova života, a otkrivene su prije prvoga svjetskog rata. Uz Crkvu na glavnom cesti nalazi se Čakavska kuća sa knjižnicom. Na groblju je crkva Sv.Križa. Spuštajući se pak zapadno od trga Crkve Sv. Mihovila nailazimo na Kapelu sv. Antuna Opata. Izgradio ju je 1381. majstor Armirigus, a oslikana je freskama majstora venecijanskog kruga. Također u mjestu je mala crkvica Sv. Bartola.
Za Žminj legenda kaže da su u davna vremena postojala 2 lijepa grada-blizanca, jedan na mjestu današnjeg Žminja, a drugi na obližnjem brežuljku pa ih stoga nazvaše Gemini. Nekada oba živješe u obilju ali nakon nekoliko stoljeća ratova i pljački, iz jednog gradića nestao je život stoga stanovnici preostalog grada zadržaše ime u spomen. Danas, kao i u davna vremena, Žminj je nevjerojatno dobro povezan sa okolnim mjestima tako i sa Svetvinčenat gdje dolazim do današnjeg odredišta.
Svetvinčenat
U središtu južnog dijela Istre na pola puta Pazin-Pula, uz cestu koja spaja unutrašnjost s jugom poluotoka, položen je gradić. Na krševitoj visoravni okružen šumama, pašnjacima i vinogradima, sa svojim kaštelom, crkvama i zvonikom smjestio se Svetvinčenat. Svetvinčenat, Savičenta, San Vincenti, tri naziva istog mjesta, kojima je polazište u imenu zaštitnika, hispanskog mučenika sv. Vincencija i istoimenoj opatiji oko koje se razvio gradić.
Crkvice koje možete vidjeti u mjestu su: Crkva sv.Vincenta, Župna crkva Navještenja Marijina, Crkvica sv. Antuna Opata, Crkva sv. Roka, Crkvica sv. Katarine, te najznačajniji objekt Kaštel Grimani Morosini sa velikom placom.
Više o mjestu možete pronaći ovdje: http://histrica.com/hr/istra/green/zminj/svetvincenat/
Kako sam bio zaokupljen poslom fotografiranjem događaja "Srednjovjekovni festival" neke od objekata nisam posnimao pa nekom drugom prilikom kada bude novi festival.
Fotografije sa ovogodišnjega događaja SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL 2016 pogledajte ovdje: https://goo.gl/d8VftH
Foto&Blog: Borna Ćuk © www.poistri.eu
Snimljeno: 05.08.2016
Fotogalerija (Facebook): https://goo.gl/vKKVYt
Primjedbe
Objavi komentar
Ostavite komentar, prijedlog, nadopunu