Vrijeme u Istri

ISTRA VRIJEME U ISTRI
Prikazani su postovi s oznakom Kvarner. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Kvarner. Prikaži sve postove

utorak, 2. ožujka 2021.

Opatijske kamelije u parku Angiolina | Cvjetni simbol grada

Kamelija se naziva kraljica cvijeća. To je grm koji cvjeta u jesen, zimu ili rano proljeće. Cvijet traje i do četiri mjeseca. Uzgaja se kao lončanica, vrtni grm ili drvo. Najpoznatija zimska kamelija je Camelia japonica, a cvijet može biti bijeli, crveni, ružičasti ili prošaran.

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Kamelije u parku Angiolina Opatija

Plemić Iginio Scarpa 1894. godine donio je prvi grm kamelije u Opatiju kao dar svojoj supruzi.  Skupocjeni statusni simbol i simbol otmjenog odmarališta postao je simbol Opatije i njene blage klime.

Cvijet kamelija koji upotpunjuje ljepotu parka Angiolina postao je simbolom Opatije. Kamelije ćete pronaći šetnjom parkom u blizini Villa Angiolina i slikovitog Glazbenog paviljona. 

Izbor najljepše kamelije Opatijske rivijere

Od 2014 godine u proljetnom terminu u Opatiji "Udruga ljubitelja kamelija" organizira  tradicionalni izbor najljepše kamelije Opatijske rivijere, uz izložbu kamelija u paviljonu Juraj Šporer.

Sa izložbe kamelija u paviljonu Juraj Šporer

Opatijske kamelije video

Video&blog: Borna Ćuk 02.03.2021

četvrtak, 17. prosinca 2020.

Kvarner @ Sela Obrš, sv.Anton, Sučići poviše Mošćeničke drage

Obrš i Sveti Anton su mala sela poviše Mošćeničke drage do kojih dolazite uskom strmom i zavojitom cesticom, udaljenost iznosi oko 5 km preko zeseoka Kuk. Prije toga morate prijeći jedan mali mostić. 

Mostić  prema Obršu i ostalim selima

Uska zavojite cesta

Iz Obrša se pružaju jako lijepi pogledi na Kvarner i otok Cres, Rijeku, i okolna sela. Na kapelici u Obršu piše "Obršanci pri svetom srcu Isusovom" Odavde od kapelice možete doći do penjališta Zijavica oko pola sata hoda ili na brdo Šumber 469 met. U posljednje vrijeme ovdje se dosta kuća uređuje, adaptira i nešto se novo gradi uglavnom za apartmane zbog lijepog pogleda na more.

Pogled na Mošćeničku dragu:

Pogled na Mošćeničku dragu

Pogled na Mošćeničku dragu

Ako imate vremena ovo sve možete proći i pješice za nekih 3-4 sata bez brige za vožnju autom jer je cesta ovdje vrlo uska i nezgodno je ako se susretnu dva automobila. 

Ovo sam inače prvi put obišao 2014 godine, a sada 2020 god. sam dodao nešto novih fotografija i složio ovaj kratki post za objavu na blogu.

Obrš


Sveti Anton (crkva)

U Sv. Antonu nalazi se mala crkva po kojemu je ovo selo dobilo ime. U njemu je 1900 živjelo 157 stanovnika a danas tek nekoliko. Mjesto se nalazi na 304 m/nv. Odmah do Sv. Antona od kapelice na kraju nalazi se i selo sa 2 kuće Marceli koje nije vidljivo na svim kartama do kojeg se dolazi strmom cestom.

Kapelica na kraju sela sv.Anton

Marceli kraj Sv.Anton

Pogled na Zijavicu:

Penjalište Zijavica

Penjalište Zijavica

Tu još su Sučići na 310 metara visine na prisojnoj strani Potoške vale podno stijene Zijavice. Pod Sučiće pripadaju Kuk, Jedrejčići i Lovretići u podnožju te i Butorići na najvišoj nadmorskoj visini od kamo vodi šumski put prema Trebišća. 

Šumski put prema Trebišća iz Sučića

Sučići:

Sučići

Sučići

Sučići

Sučići

Ispod Obrša nalazi se mali Haldej gdje i nema ništa posebno osim jednog apartmana gdje završava cesta i kapelice sv.Jutana izgrađene 1880 godine uz cestu.

Pogled iz Obrša na Mošćenice i otok Cres.

Pogled na Mošćenice iz Obrša

Pogled na otok Cres iz Obrša

Sveti Petar nalazi se odmah do Mošćeničke drage i odavde možete isto pješice doći do Obrša. 

Sveti Petar

Crkva sv. Petra nalazi se u istoimenom naselju gdje se još uvijek nalaze ostaci samostana opatije iz 1454 godine, a tu je i kamenica za blagoslovljenu vodu iz 1573. godine ispisana glagoljicom. Spada među najstarije u župi Mošćenice. Oko crkve do 18 stoljeća nalazilo se i groblje gdje je posljednji pokopan francuski vojnik koji je umro od kolere.

Crkva svetog Petra

Ostaci samostana iz 1454 godine

Na ovom djelu mnogo je malih sela i zaselaka pa ovdje je navedeno tko kome pripada. Većina naziva ovdje potječe od prezimena i nadimaka od kojeg je zaselak formiran davnih godina. 
  • OBRŠ: FRLIĆI, HALDEJ, JELIĆI 
  • SUČIĆI: BUTORIĆI, DETANI - POTOKI, DRAGANI, JEDREJČIĆI, JUČIĆI, KUK, LOVREČIĆI, LOVRETIĆI, MATUSANI, TREBIŠĆA, VOJVODIĆI 
  • SVETI ANTON: ČENJARI, JEDRIČIĆI, MARCELI, MARKOVIĆI, PAŽIĆI
Foto&Blog: Borna Ćuk 2014 i 18.12.2020

Fotogalerija: Sela Obrš i sv.Anton

ponedjeljak, 24. lipnja 2019.

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Nakon proljetnog obilaska gradine ili vidikovca Sopalj poviše Bakra došao je i red na pretpovijesnu gradinu Solin poviše Kostrene u naselju Rožmanići do koje možete i doći i preko Sv.Kuzma autom do jednog dijela pa nekih 500-tinjak metara pješice šumskom stazom ili rekreativno iz same Kostrene ili terenskim biciklom.
 Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Na najvišim uzvisinama povrh naselja općine Kostrena smještene su pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin 242 metra n.v s ostatcima arheološkog lokaliteta nalazi se na sjeverozapadnom rubu Kostrene, iznad duboke uvale Martinšćica i doline Sušačke drage. Lokalitet je s pristupačne strane brijega polovicom drugog tisućljeća prije Krista zaštićen polukružnim bedemskim opasačen izgrađenim tehnikom suhozida od lomljenih blokova kamena. Položaj gradine bio je napušten u posljednjem tisućljeću stare ere. 

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Raspadom Rimskog carstva lokalno romansko stanovništvo postalo je ugroženo upravo zbog pristupačnosti prilaza morem i rimskim prometnicama. Stoga krajem 4. stoljeća nakon Krista, u vrijeme napada naroda Zapadnih Gota, tadašnji žitelji Kostrene grade na mjestu ruševnih ostataka pretpovijesne gradine na brijegu Solin novu utvrdu. Prema dosadašnjim spoznajama, utočište na Solinu bilo je napadnuto oko 600. godine od strane prvog vala avaro-slavenskih osvajača našeg priobalja, osvojeno i spaljeno. Doseljeni slaveni držali su Solin neko vrijeme, vjerojatno do 800. godine, kada u napadu franačke vojske avaro-slavenske skupine bivaju uništene, a u naš kraj pristižu iz sjeverozapadnog kopnenog zaleđa Hrvati, koji se ovdje trajno naseljavaju Solin.


Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Gradina Solin nalazi se uz trim stazu koju je turistička zajednica općine Kostrena uredila i označila staze na samom vrhu brdu. Sadrži sprave za vježbanje duž staze i klupice.


Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019


Gradina Projekt Claustra+ zajednički je projekt Hrvatske i Slovenije čiji je cilj razvoj prekograničnog turizma na području kasnoantičkog unutrašnjeg obrambenog zida kojeg se ostaci protežu od Kvarnera do Posočja. Trajat će do 2020. godine.


Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Foto&Blog: Borna Ćuk 24.06.2019
Fotogalerija: Gradina Solin