Kvarner @ Sela Obrš, sv.Anton, Sučići poviše Mošćeničke drage

Obrš i Sveti Anton su mala sela poviše Mošćeničke drage do kojih dolazite uskom strmom i zavojitom cesticom, udaljenost iznosi oko 5 km preko zeseoka Kuk. Prije toga morate prijeći jedan mali mostić. 

Iz Obrša se pružaju jako lijepi pogledi na Kvarner i otok Cres, Rijeku, i okolna sela. Na kapelici u Obršu piše "Obršanci pri svetom srcu Isusovom" Odavde od kapelice možete doći do penjališta Zijavica oko pola sata hoda ili na brdo Šumber 469 met. U posljednje vrijeme ovdje se dosta kuća uređuje, adaptira i nešto se novo gradi uglavnom za apartmane zbog lijepog pogleda na more.

Pogled na Mošćeničku dragu:

Ako imate vremena ovo sve možete proći i pješice za nekih 3-4 sata bez brige za vožnju autom jer je cesta ovdje vrlo uska i nezgodno je ako se susretnu dva automobila. 

Ovo sam inače prvi put obišao 2014 godine, a sada 2020 god. sam dodao nešto novih fotografija i složio ovaj kratki post za objavu na blogu.

U Sv. Antonu nalazi se mala crkva po kojemu je ovo selo dobilo ime. U njemu je 1900 živjelo 157 stanovnika a danas tek nekoliko. Mjesto se nalazi na 304 m/nv. Odmah do Sv. Antona od kapelice na kraju nalazi se i selo sa 2 kuće Marceli koje nije vidljivo na svim kartama do kojeg se dolazi strmom cestom.

Pogled na Zijavicu:

Tu još su Sučići na 310 metara visine na prisojnoj strani Potoške vale podno stijene Zijavice. Pod Sučiće pripadaju Kuk, Jedrejčići i Lovretići u podnožju te i Butorići na najvišoj nadmorskoj visini od kamo vodi šumski put prema Trebišća. 

Sučići:

Ispod Obrša nalazi se mali Haldej gdje i nema ništa posebno osim jednog apartmana gdje završava cesta i kapelice sv.Jutana izgrađene 1880 godine uz cestu.

Pogled iz Obrša na Mošćenice i otok Cres.

Sveti Petar nalazi se odmah do Mošćeničke drage i odavde možete isto pješice doći do Obrša. 

Crkva sv. Petra nalazi se u istoimenom naselju gdje se još uvijek nalaze ostaci samostana opatije iz 1454 godine, a tu je i kamenica za blagoslovljenu vodu iz 1573. godine ispisana glagoljicom. Spada među najstarije u župi Mošćenice. Oko crkve do 18 stoljeća nalazilo se i groblje gdje je posljednji pokopan francuski vojnik koji je umro od kolere.

Na ovom djelu mnogo je malih sela i zaselaka pa ovdje je navedeno tko kome pripada. Većina naziva ovdje potječe od prezimena i nadimaka od kojeg je zaselak formiran davnih godina. 

• OBRŠ: FRLIĆI, HALDEJ, JELIĆI 
• SUČIĆI: BUTORIĆI, DETANI - POTOKI, DRAGANI, JEDREJČIĆI, JUČIĆI, KUK, LOVREČIĆI, LOVRETIĆI, MATUSANI, TREBIŠĆA, VOJVODIĆI 
• SVETI ANTON: ČENJARI, JEDRIČIĆI, MARCELI, MARKOVIĆI, PAŽIĆI

Foto&Blog: Borna Ćuk 2014 i 18.12.2020

Fotogalerija: Sela Obrš i sv.Anton

Pretpovijesna gradina (utvrda) Solin poviše Kostrene 24.06.2019

Nakon proljetnog obilaska gradine ili vidikovca Sopalj poviše Bakra došao je i red na pretpovijesnu gradinu Solin poviše Kostrene u naselju Rožmanići do koje možete i doći i preko Sv.Kuzma autom do jednog dijela pa nekih 500-tinjak metara pješice šumskom stazom ili rekreativno iz same Kostrene ili terenskim biciklom.
 

Na najvišim uzvisinama povrh naselja općine Kostrena smještene su pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin 242 metra n.v s ostatcima arheološkog lokaliteta nalazi se na sjeverozapadnom rubu Kostrene, iznad duboke uvale Martinšćica i doline Sušačke drage. Lokalitet je s pristupačne strane brijega polovicom drugog tisućljeća prije Krista zaštićen polukružnim bedemskim opasačen izgrađenim tehnikom suhozida od lomljenih blokova kamena. Položaj gradine bio je napušten u posljednjem tisućljeću stare ere. 

Raspadom Rimskog carstva lokalno romansko stanovništvo postalo je ugroženo upravo zbog pristupačnosti prilaza morem i rimskim prometnicama. Stoga krajem 4. stoljeća nakon Krista, u vrijeme napada naroda Zapadnih Gota, tadašnji žitelji Kostrene grade na mjestu ruševnih ostataka pretpovijesne gradine na brijegu Solin novu utvrdu. Prema dosadašnjim spoznajama, utočište na Solinu bilo je napadnuto oko 600. godine od strane prvog vala avaro-slavenskih osvajača našeg priobalja, osvojeno i spaljeno. Doseljeni slaveni držali su Solin neko vrijeme, vjerojatno do 800. godine, kada u napadu franačke vojske avaro-slavenske skupine bivaju uništene, a u naš kraj pristižu iz sjeverozapadnog kopnenog zaleđa Hrvati, koji se ovdje trajno naseljavaju Solin.

Gradina Solin nalazi se uz trim stazu koju je turistička zajednica općine Kostrena uredila i označila staze na samom vrhu brdu. Sadrži sprave za vježbanje duž staze i klupice.

Gradina Projekt Claustra+ zajednički je projekt Hrvatske i Slovenije čiji je cilj razvoj prekograničnog turizma na području kasnoantičkog unutrašnjeg obrambenog zida kojeg se ostaci protežu od Kvarnera do Posočja. Trajat će do 2020. godine.

Foto&Blog: Borna Ćuk 24.06.2019
Fotogalerija: Gradina Solin